Prijeđi na sadržaj

Logor Omarska

Izvor: Wikipedija

Koncentracioni logor "Omarska" ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje muslimanskog (bošnjačkog) i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme rata u BiH.

Logor su organizirali lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.

Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje teškim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.[1]

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka.

Logor je zatvoren u augustu 1992. nedugo nakon što su ga posjetili zapadni novinari i napravili snimke neuhranjenih zatvorenika koje su obišle svijet i zapadnu javnost okrenule protiv Srba.

Sudski procesi

[uredi | uredi kod]

Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.

Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronađeni ostaci preko dvije hiljade ljudi.

Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru [2] [3]. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.

Kontroverza oko memorijalnog centra

[uredi | uredi kod]

Rudnik Omarska se danas nalazi u vlasništvu multinacionalne korporacije Mittal Steel koja je ponovno pokrenula proizvodnju. Njeni vlasnici su sredinom 2000-ih izrazili želju da počast žrtvama odaju izgradnjom memorijalnog centra, ali su se toj inicijativi oštro suprotstavili pojedinci i organizacije kako iz srpskih, tako i iz bošnjačkih redova, zbog čega su planovi za izgradnju centra bili obustavljeni. [4]

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]